Tehnička podrška
Povratak na poziv

Kategorije

  • Sva pitanja (226)
  • Prihvatljivost prijavitelja (19)
  • Prihvatljivost projekta (29)
  • Prihvatljivost troškova (62)
  • Prihvatljivost aktivnosti (24)
  • Ostalo (92)
  • REDNI BROJ PITANJA: 1.1. 1086v0Rgn DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 10.06.24, 01:29

    Poštovani, 

    ljubazno Vas molim pojašnjenje vezano uz točku 2.1. i točku 2.3. Uputa za prijavitelje - Kriteriji za isključenje prijavitelja. 

    U točki 2.1. se kao prihvatljivi prijavitelji navode privatna privatna srednje kapitalizirana poduzeća (sukladno definiciji članka 2., točke 103e Uredbe GBER)

    Nadalje, u kriterijima za isključenje u točki 2.3. Uputa za prijavitelje je navedeno kako se potpora ne može dodijeliti prijavitelju koji nije malo ili srednje poduzeće sukladno definiciji malih i srednjih poduzeća na način utvrđen u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe Komisije (EU) GBER ili privatno srednje kapitalizirano poduzeće (sukladno definiciji u čl. 2. točka 103e Uredbe GBER)

    Članak 2., točka 103e Uredbe GBER glasi: 

    • "malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači poduzetnik koji nije MSP i čiji broj zaposlenih ne premašuje 499, izračunano u skladu s člancima od 3. do 6. Priloga I., čiji godišnji promet ne premašuje 100 milijuna EUR ili čija godišnja bilanca ne prelazi 86 milijuna EUR; više subjekata smatra se jednim poduzetnikom ako je ispunjen bilo koji od uvjeta navedenih u članku 3. stavak 3. Priloga I.; Za potrebe primjene članka 56.e stavka 10. i članka 56.f, malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije znači poduzetnik koji nije MSP i zapošljava do 499 zaposlenika".

    Predmetne definicija članka 2., točke 103e Uredbe GBER se ne odnosi na srednje kapitalizirana poduzeća (mid-cap), već se odnosi na mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koje u ekonomskom i pravnom smislu nisu iste kategorije poduzeća. 

    Navedeno potvrđuje i engleska inačica Uredbe GBER koja u članku 2., točki 103e uredbe GBER glasi: 

    • "small mid-cap means an undertaking that is not an SME and whose number of employees does not exceed 499, calculated in accordance with Articles 3 to 6 of Annex I, the annual turnover of which does not exceed EUR 100 million or the annual balance sheet of which does not exceed EUR 86 million; several entities shall be considered as one undertaking if any of the conditions listed in Article 3(3) of Annex I is fulfilled. For the purpose of the application of Article 56e(10) and Article 56f, small mid-cap means an undertaking that is not an SME and employs up to 499 employees". 

    Iz navedenog je vidljivo kako članak 2., točka 103e Uredbe GBER definira malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije (small mid-cap", a ne privatna srednje kapitalizirana poduzeća. 

    Privatna srednje kapitalizirana poduzeća su definirana Uredbom 2015/1017 i definicija glasi:

    • "privatno poduzeće srednje tržišne kapitalizacije znači subjekt koji ima do 3.000 zaposlenika i koji nije MSP niti malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije".

    Na navedenu definiciju se poziva pojmovnik Uputa za prijavitelje na stranici 80. UzP-a, no u kriterijima za isključenje se uz članak 2., točku 103e Uredbe GBER ne pozivate na Uredbu 2015/1017 po čemu ispada da su prihvatljivi prijavitelji samo mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije do 499 zaposlenih.

    Stoga Vas molimo odgovor je li definicija iz Uredbe 2015/1017 primjenjiva? 

    Jesu li poduzeća koja, sukladno člancima od 3. do 6. Priloga I Uredbe GBER, imaju više od 499 zaposlenih, a manje od 3.000 zaposlenih, prihvatljiva za apliciranje na predmetni Poziv?

     

    Navedeno pitanje se ne odnosi na specifičnog prijavitelja, specifičan projektni prijedlog niti ni na koji način ne traži da ulazite u pojedinosti određenog projektnog prijedloga. 

    Hvala i lijep pozdrav!

    Prihvatljivi prijavitelji na poziv su srednje kapitalizirana poduzeća definirana sukladno definiciji u čl. 2 točkama 6. i 7. Uredbe 2015/1017).

    U poglavlju 2.1. Uputa za prijavitelje omaškom nije navedena Uredba 2015/1017.

    Srednje kapitalizirana poduzeća se prema definiciji u čl. 2 točkama 6. i 7. Uredbe 2015/1017, kako je navedeno u pojmovniku, dijele na:

    - „malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije”  sukladno definiciji u čl. 2 točka 103a Uredbe GBER)   znači poduzetnik koji nije MSP i čiji broj zaposlenih ne premašuje 499, izračunano u skladu s člancima od 3. do 6. Priloga I., čiji godišnji promet ne premašuje 100 milijuna EUR ili čija godišnja bilanca ne prelazi 86 milijuna EUR; više subjekata smatra se jednim poduzetnikom ako je ispunjen bilo koji od uvjeta navedenih u članku 3. stavak 3. Priloga I.; Za potrebe primjene članka 56.e stavka 10. i članka 56.f, malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije znači poduzetnik koji nije MSP i zapošljava do 499 zaposlenika;

    - „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 3 000 zaposlenika i koji nije MSP niti malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije.

     

    DATUM ODGOVORA: 14.06.24, 12:12

  • REDNI BROJ PITANJA: 2.1. 108MZx5uu DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 12.06.24, 11:56

    Poštovani,

    U Pozivu je navedeno da projekt mora doprinijeti

    dekarbonizaciji i smanjenju štetnih emisija energetski intenzivnih industrija, uključujući demonstraciju i uvođenje inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija

    Da li se doprinosom ovoj stavci smatra i ugradnja sustava OIE, ili se moraju raditi ulaganja po čl. 38?

    Doprinos dekarbonizaciji i smanjenju štetnih emisija energetski intenzivnih industrija može se postići i ulaganjima prema članku 41. (Ugradnja sustava OIE).

    DATUM ODGOVORA: 14.06.24, 12:17

  • REDNI BROJ PITANJA: 3.1. 108QC56mX DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 08.06.24, 09:27

    Poštovani,

    vezano za protučinjenični scenarij i prihvatljivost troškova:

    1. Može li se novi stroj kojeg nabavljamo uspoređivati sa energetski i resursno lošijim polovnim strojem, ili se uspiređuju novi sa novim?

    2. Može li se novi stroj kojeg nabavljamo uspoređivati sa energetski i resursno lošijim uređajem koji nije u istom rangu tehnologije? Npr nabavljamo CNC glodalicu, a uspoređujemo se sa manualnom glodalicom?

    Protučinjenični scenarij opisuje referentno ulaganje istog kapaciteta, trajanja (amortizacijski vijek trajanja) i prema potrebi drugih relevantnih tehničkih obilježja do kojih bi došlo bez potpore, ali se ne postiže ista razina energetske učinkovitosti / prihvatljivosti za okoliš, kao u slučaju ulaganja kojim se postiže viša razina energetske učinkovitosti koje je prihvatljivo za okoliš.

    Referentno ulaganje treba biti "tehnički usporedivo ulaganje", što znači "ulaganje s istim proizvodnim kapacitetom i svim drugim tehničkim karakteristikama (osim onih koje su izravno povezane s dodatnim ulaganjem za  cilj projekta)" i odnosi se isključivo na novi stroj.

    Sukladno UzP-u, točki 2.7. Neprihvatljivi troškovi, kupnja ili zakup rabljene  opreme nije prihvatljiva pa je tako moguće uspoređivati samo troškove nove opreme.

     

    Dodatno napominjemo da predmetni Poziv kroz članak 38. Uredbe GBER predviđa kupnju nove energetski učinkovitije opreme, a kroz čl. 47. resursno učinkovite opreme.

     

    Tako su prihvatljivi  troškovi sukladno čl. 38.  dodatni troškovi ulaganja neophodni za postizanje više razine energetske učinkovitosti i oni se utvrđuju na temelju usporedbe troškova ulaganja s troškovima protučinjeničnog scenarija do kojeg bi došlo bez potpore na način ako se protučinjenični scenarij sastoji od provedbe manje energetski učinkovitog ulaganja koje odgovara uobičajenoj poslovnoj praksi u predmetnom sektoru ili za predmetnu djelatnost, prihvatljivi troškovi sastoje se od razlike između troškova ulaganja za koje se dodjeljuje državna potpora i troškova manje energetski učinkovitog ulaganja.

     

    Sukladno čl. 47. prihvatljivi su troškovi dodatni troškovi ulaganja utvrđeni usporedbom ukupnih troškova ulaganja projekta s troškovima projekta ili aktivnosti koji su manje pogodni za okoliš, a koji odgovaraju protučinjeničnom scenariju koji se sastoji od usporedivog ulaganja koji bi se vjerodostojno ostvario u novom ili već postojećem proizvodnom postupku bez potpore i kojim se ne postiže ista razina učinkovitosti resursa.

    DATUM ODGOVORA: 14.06.24, 12:12

  • REDNI BROJ PITANJA: 4.1. 108l0LbHO DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 10.06.24, 13:52

    Poštovani,

    Ljubazno vas molimo odgovore na iduća pitanja:

    1. Koliko energije može proizvesti solarna eketrana? Dali je opravdan trošak ako proizvede više nego što poduzeće potroši?

    2. Na koje razdoblje se gleda potrošnja energije ako već imamo solarnu elektranu, ali u 2023. godini još nije bila operativna te posljedično nije bilo niže potrošnje?

    3. Je li energetski pregled obavezan za dokumentiranje primarne potrošnje energije ili je dovoljan neki drugi dokument iz kojeg se može razabrati protekla potrošnja energije poduzeća te buduća potrošnja sa prikazom ušteda?

    1.  Energija proizvedena iz OiE koje je  predmet projektnog prijedloga ne smije biti veća od potrebe za energijom za projektnu cjelinu (količina proizvedene energije može biti uvećana max 20% u odnosu na potrebe).

     

    2.  Kako je navedeno u točki 1.5 Uputa za prijavitelje za pokazatelje „RRFCI 01 – Uštede u godišnjoj potrošnji primarne energije“ mjeri ukupno godišnje smanjenje potrošnje primarne energije zahvaljujući mjerama potpore koje su rezultat ulaganja po ovom Pozivu. Osnovna vrijednost odnosi se na godišnju potrošnju primarne energije prije intervencije, a postignuta vrijednost odnosi se na godišnju potrošnju primarne energije za godinu nakon intervencije.  Kao polazišna vrijednost unosi se: 0, a kao ciljana vrijednost unosi se: Ostvarena ušteda u godišnjoj potrošnji primarne energije   nakon provedbe mjera (procijenjena ili stvarna) u godini m.          

     

    Pokazatelj „RRFCI 02 – Ugrađeni dodatni operativni kapaciteti za energiju iz obnovljivih izvora“ mjeri ugrađene dodatne kapacitete za energiju iz obnovljivih izvora koji su operativni i koji su rezultat ulaganja po ovom Pozivu. Kao polazišna vrijednost unosi se: 0, kao ciljana vrijednost unosi se: očekivana postignuta vrijednost dodatnih operativnih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u godini m  (Ukupna priključna u smjeru predaje u mrežu iz EES).

     

    Pokazatelj „Količina obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji energije“  mjeri količinu energije koja će se za potrebe proizvodnog procesa proizvodnih kapaciteta koji su rezultat ulaganja po ovom Pozivu, proizvoditi iz obnovljivih izvora energije. Kao polazišna vrijednost unosi se 0; a kao ciljana vrijednost unosi se: Isporučena energija iz obnovljivih izvora energije nakon provedbe mjere u godini m.

          

    3. Kako je navedeno u poglavlju 1.5. UzP, za pokazatelje  „RRFCI 01 – Uštede u godišnjoj potrošnji primarne energije“, „Količina obnovljive energije u bruto konačnoj potrošnji energije“ i „Količina smanjenja emisije stakleničkih plinova kroz smanjenje emisije CO2“, kao jedan od  izvora provjere je navedeno Izvješće o provedenim energetskim pregledima zgrada te je isto potrebno provesti kao dokaz ostvarenja pokazatelja.

     

    Kad je riječ o procesima u poduzećima, godišnja potrošnja primarne energije dokumentira se na temelju energetskih pregleda u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća  (Direktiva o energetskoj učinkovitosti) ili drugim relevantnim tehničkim specifikacijama (kao što su Glavni projekt s priloženim proračunom ušteda (i Obrazac 7. Proračun ušteda + troškovnik), Izvješće o provedenim energetskim pregledima zgrada).

     

    Bez uvida u konkretnu prijavu, a u interesu jednakog postupanja, nadležno tijelo ne može dati prethodno mišljenje u svezi s prihvatljivošću prijavitelja, projekta ili određenih aktivnosti i troškova.

    Slijedom navedenog, nadležno tijelo nije u mogućnosti odgovarati na pitanja koja zahtijevaju ocjenu prihvatljivosti konkretnog projekta, konkretnog prijavitelja/partnera, konkretnih aktivnosti, konkretnih troškova i slično.

    DATUM ODGOVORA: 14.06.24, 12:13

  • REDNI BROJ PITANJA: 5.1. 108ZPiNgv DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 07.06.24, 09:23

    Poštovani,

    1. koji su razlozi navedenog modaliteta Poziva?

    Jer, potrebna dokumentacija koja je navedena kao primarna, uključuje korelaciju više subjekata u integriranju svega u adekvatnu projektnu prijavu (građevina, ekonomija, javni pružatelji usluga..). SVRHA I OPRAVDANOST

    Te Vas zbog toga pitam:

    1.1.Je li realno za očekivati da u roku od cca mjesec dana je moguće: konstruirati, projektnu prijavu, investicijsku studiju, projektnu dokumentaciju, pridobivanje dozvola, suglasnosti koje sve moraju biti u korelaciji sa financijskim pokazateljima, strategijama razvoja i ostalim inputima prijavitelja te samog Poziva (procjena rizika)?-RIZICI

    1.2. Kako napraviti tehnički projekt koji je vezan sa ciljevima poziva, adekvatnim mogućnostima prijavitelja (na osnovu Poziva) te predan, odobren sa svim suglasnostima koje su nužne za apliciranje projekta u roku od cca mjesec dana (javna tijela koja izdaju suglasnosti, koji im je prosječni vremenski period za odobravanje dokumentacije)?-DINAMIKA PROVEDBE

    1.3. U prijašnjim pozivima ste se "pozivali "da ćete odustati od tzv.

    "Najbržeg prsta" jer je važnija kvaliteta, zašto ste se "predomislili"?-CILJEVI

    1.4. NPOO tehnički, softverski, nije spreman za "najbrži prst" (ako iz nekog razloga ima opravdanje), možete li široj javnosti argumentirati što je sufinancirano od strane građana, tj. koju uslugu su platili (izvještaj o radu ili slično) vezano za nadogradnju softvera? Imate li evidentirane softverske inačice (izvještaji o radu, izvještaji pružatelja usluga i sl.) u zadnjih mjesec dana koje su riješile problem tehničkih poteškoća sustava?-PROVEDBENI KAPACITETI

    1.5.Imate li ljudske resurse koji mogu u predviđenom roku obraditi pristigle prijave (molim iznesite broj očekivanih predaja, strukturu organizacijskih jedinica te raspodjelu aktivnosti (odnosno konstrukciju rada postupka dodijele sa navedenom dinamikom rada navedenih organizacijskih struktura)?-PROVEDBENI KAPACITETI

    S poštovanjem,

    Kako je navedeno u poglavlju 3.4. UzP-a , potencijalni Prijavitelji mogu za vrijeme trajanja Poziva kontinuirano postavljati pitanja, u svrhu dobivanja dodatnih pojašnjenja i obrazloženja odredbi Poziva, na što se postavljena pitanja ne odnose.

    DATUM ODGOVORA: 14.06.24, 12:11

  • REDNI BROJ PITANJA: 1.2. 108DgB5E8 DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 10.06.24, 11:20

    Vezano za natječaj objavljen na: Detalji poziva "Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo za 2024. godinu" - oznaka "NPOO.C1.1.1.R4-I1.02" - NPOO (Nacionalni plan oporavka i otpornosti) - fondovieu.gov.hr

    U UzP kod Prihvatljivost prijavitelja (str. 25. točka 2.1. navodi se privatno srednje kapitalizirano poduzeće (sukladno definiciji u čl. 2. točka 103e Uredbe GBER), dok se u pojmovniku istih UzP (str.80.) navode i poduzeća koja spadaju u kategoriju „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 3 000 zaposlenika i koji nije MSP niti malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije (sukladno definiciji u čl. 2 točkama 6. i 7. Uredbe 2015/1017).

     

    Isto tako prema Programu dodjele državnih potpora za mjeru C1.1.1.R4-I1 Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo Program dodjele dp_TERUG 2024_potpisan.pdf (gov.hr),

    a na koji se nadovezuje ovaj Poziv prihvatljive su obje kategorije poduzeća kao korisnici potpora ( članak 5. stavak 2., alineja 2., sukladno definicijama iz čl.6.,točkama 10.  i 11.).

     

    Slijedom svega navedenoga: Jesu li na ovom pozivu prihvatljivi i prijavitelji koji spadaju u kategoriju poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koji imaju do 3 000 zaposlenika?

    Prihvatljivi prijavitelji na poziv su srednje kapitalizirana poduzeća definirana sukladno definiciji u čl. 2 točkama 6. i 7. Uredbe 2015/1017)

    U poglavlju 2.1. Uputa za prijavitelje omaškom nije navedena Uredba 2015/1017.

    Srednje kapitalizirana poduzeća se prema definiciji u čl. 2 točkama 6. i 7. Uredbe 2015/1017, kako je navedeno u pojmovniku, dijele na:

    - „malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije”  sukladno definiciji u čl. 2 točka 103a Uredbe GBER)   znači poduzetnik koji nije MSP i čiji broj zaposlenih ne premašuje 499, izračunano u skladu s člancima od 3. do 6. Priloga I., čiji godišnji promet ne premašuje 100 milijuna EUR ili čija godišnja bilanca ne prelazi 86 milijuna EUR; više subjekata smatra se jednim poduzetnikom ako je ispunjen bilo koji od uvjeta navedenih u članku 3. stavak 3. Priloga I.; Za potrebe primjene članka 56.e stavka 10. i članka 56.f, malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije znači poduzetnik koji nije MSP i zapošljava do 499 zaposlenika;

    - „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 3 000 zaposlenika i koji nije MSP niti malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije.

     

    DATUM ODGOVORA: 14.06.24, 12:13

  • REDNI BROJ PITANJA: 2.2. 108KVL676 DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 13.06.24, 12:31
    1. Je li nužno da prijavitelj ima udio sekundarne sirovine (reciklata ili oporabljene sirovine) po jedinici proizvoda kojim je zamijenjena primarna sirovina (iz prirodnih resursa), točnije rečeno je li to uvjet koji, ukoliko se ne ispuni, isključuje prijavitelja iz postupka dodjele?

    2. Može li Prijavitelj koji nema nikakvu drugu opciju, uvjet vezan uz korištenje reciklata pravdati korištenjem sirovina koje su zaista reciklat ili oporabljena sirovina, ali je kupljena kao takva iz druge tvrtke te ju prijavitelj koristi dalje u svojoj proizvodnji?

    3. Glavni projekt izgradnje pogona radi smještaja novih strojeva radio je jedan projektant i za to postoji građevinska dozvola, FN je zasebni projekt za koji ne treba dozvola, ali je ishođena EES i to je radio drugi projektant. Treći projektant radi projekt zamjene strojeva. Kako bi to sve objedinili u jedan projekt može li jedan projektant biti glavni i da on napravi jedan dodatni dokument u kojem će prikazati sve uštede (i one kod pogona i kod FN i kod strojeva)?

    4. Nastavno na 3. pitanje iz kojeg je vidljivo da imamo izgradnju za koju je ishođena građevinska dozvola, ali kao zasebni projekt imamo i FN za koji nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Temeljem toga, zanima nam jesmo li dužni dostaviti Rješenje nadležnog tijela kojim se utvrđuje da za zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja zahvata na okoliš ukoliko je za zahvat obvezna ocjena o potrebi procjene utjecaja na okoliš (nadležnog ministarstva ili upravnog tijela županije/Grada Zagreba)? Navedeno nas zanima jer ste naveli kako prijavitelj koji ima pravomoćnu građevinsku dozvolu za planirani/e zahvat/e nije dužan dostavljati navedeno Rješenje, a mi imamo dva odvojena ulaganja gdje za jedan imamo građevinsku dozvolu, a za drugi nemamo je nam po Zakonu nije ni potrebna.

    1. Potpore prema članku 47. se dodjeljuju za ulaganja u poboljšanje učinkovitosti resursa na jedan ili oba sljedeća načina:

    •              neto smanjenje sredstava potrošenih u proizvodnji određene količine outputa u usporedbi s postojećim proizvodnim procesom kojim se korisnik koristi. Među potrošenim su sredstvima svi potrošeni materijalni resursi, osim energije, a smanjenje se utvrđuje mjerenjem ili procjenom potrošnje prije i nakon provedbe mjere potpore, uzimajući u obzir sve prilagodbe za vanjske uvjete koje bi mogle utjecati na potrošnju resursa;

    •              zamjenom primarnih sirovina sekundarnim (ponovno upotrijebljenim ili oporabljenim, uključujući recikliranim) sirovinama.

    Prijavitelj treba odlučiti kako će projektom postići jedan ili oba cilja.

    2. Reciklirane (oporabljene) sirovine kojima se zamjenjuju primarne sirovine mogu biti nabavljene od drugih dobavljača, oporabljivača sirovine.

    3. Načelno, za potrebe ovog Poziva Glavni projekt obuhvaća sve planirane aktivnosti u okviru ulaganja. Međutim, bez uvida u konkretnu prijavu, a u interesu jednakog postupanja, nadležno tijelo ne može dati prethodno mišljenje u svezi s prihvatljivošću prijavitelja, projekta ili određenih aktivnosti i troškova. Slijedom navedenog, nadležno tijelo nije u mogućnosti odgovarati na pitanja koja zahtijevaju ocjenu prihvatljivosti konkretnog projekta, konkretnog prijavitelja, konkretnih aktivnosti, konkretnih troškova i slično.

    4. Za zahvat  koji nije obuhvaćen građevinskom dozvolom potrebno je dostaviti predmetno Rješenje ako je prijavitelj u obvezi ishoditi isto sukladno važećoj zakonskoj regulativi.

    DATUM ODGOVORA: 19.06.24, 15:03

  • REDNI BROJ PITANJA: 3.2. 108Od6Wp8 DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 12.06.24, 11:54

    Poštovani,

    U Pozivu nije navedena prihvatljivost troškova izrade projekata za natječaj, a koja je postojala u prethodnom Pozivu iste vrste. Da li će biti prihvaćeni troškovi izrade projekata i ako da, od kojeg datuma će biti prihvatljivi navedeni troškovi?

    Sukladno odredbama predmetnog Poziva, troškovi izrade projektne dokumentacije ne predstavljaju prihvatljiv trošak.

    DATUM ODGOVORA: 14.06.24, 12:17

  • REDNI BROJ PITANJA: 4.2. 108CTPB0n DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 10.06.24, 13:54

    Poštovani,

    Imamo par nejasnoća:

    1. Je li programska oprema za vođenje i planiranje proizvodnje opravdan trošak?

    1. Je li programska oprema opravdan trošak ako je nužna za implementaciju nove strojne opreme?

    2. Je li server/računalo opravdan trošak ako je potreban za rad nove programske opreme ili stroja?

      Unaprijed zahvaljujemo na odgovoru

    Bez uvida u konkretnu prijavu, a u interesu jednakog postupanja, nadležno tijelo ne može dati prethodno mišljenje u svezi s prihvatljivošću prijavitelja, projekta ili određenih aktivnosti i troškova. Slijedom navedenog, nadležno tijelo nije u mogućnosti odgovarati na pitanja koja zahtijevaju ocjenu prihvatljivosti konkretnog projekta, konkretnog prijavitelja/partnera, konkretnih aktivnosti, konkretnih troškova i slično.

    DATUM ODGOVORA: 14.06.24, 12:14

  • REDNI BROJ PITANJA: 5.2. 1083QeYtw DATUM ZAPRIMANJA PITANJA: 10.06.24, 11:32

    U Pojmovniku, pod "Glavni projekt" navodi se da se uz Glavni projekt i/ili Tehnički opis prilaže i "Proračun ušteda sukladno Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 98/21, 30/22)".

    Najljepše Vas molim pojašnjenje mogu li Proračun ušteda sukladno Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 98/21, 30/22) izraditi "Osobe ovlaštene za dokazivanje ušteda energije" iz članka 14. Pravilnika o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 98/21, 30/22) odnosno je li ovim Pozivom dopušteno da Proračune ušteda, osim ovlaštenih osoba za projektiranje u području arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike izrađuju i potpisuju i osobe ovlaštene za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća koji su također navedeni u članku 14. Pravilnika kao "Osobe ovlaštene za dokazivanje ušteda energije"?

    Kao što je navedeno u poglavlju 3.1.Izgled i sadržaj projektnog prijedloga proračun ušteda izrađuje se sukladno Pravilniku o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije NN 98/21, 30/22), što podrazumijeva da proračun ušteda može biti izrađen od ovlaštenih osoba sukladno Pravilniku.

    DATUM ODGOVORA: 14.06.24, 12:13


1-10 od 226 zapisa
...

Upiti

Upite vezane za rad u sustavu fondovieu možete poslati tehničkoj podršci.