Vezano uz Obrazac 12. Proračun ušteda i izmjenu Uputa za prijavitelje, u nastavku iznosimo pitanje, odnosno, problematiku vezano uz izračun Eprim.

Izračun Eprim je propisan Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/15, 70/18, 73/18, 86/18 I 102/20) donesenim od strane MGIPU koji proizlazi iz Zakona o gradnji i kojeg projektanti po zakonskoj obvezi primjenjuju u projektima radi ishođenja potvrde projekta. Navedeni propis definira algoritme propisane od EU kako se računa Eprim, emisija CO2, nZeb i udio OIE, a sam izračun se ne može provesti manualno već se koristi jedan od računalnih programa odobrenih od strane MGIPU. Kako je uvjet Poziva smanjenje Eprim, projektanti mogu izračunati Eprim u postojećem stanju i Eprim u novoprojektiranom stanju držeći se odredbi prethodno navedenih propisa i algoritama te taj način dobiti uštedu Eprim, CO2 i udio OIE.

Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (NN 98/21 I 30/22) donesen od strane MINGO nije usklađen s Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, u samom uvodnom dijelu ne definira o kojim energijama se radi (ne navodi je li to potrebna energija, isporučena energija ili primarna energija), ne definira način kako računati Eprim u postojećem stanju i kako računati Eprim u novoprojektiranom stanju da bi se mogla definirati postotna ušteda. Formule za izračun ušteda daju kao rezultat konačnu uštedu primjenom pojedine mjere za poboljšanje učinkovitosti, ali ne daju izračun koliki je udio te uštede u odnosu na postojeće stanje, odnosno, koliko je postotno smanjenje te neke energije. Nadalje, ne daje način izračuna kumulativnog superponiranja više mjera (npr. toplinska izolacija + ugradnja dizalica topline) jer se ne mogu algebarski zbrajati obzirom da bi na taj način ušteda bila veća od 100% što je nemoguće.  Za razliku od ovog, ranije spomenuti računalni programi obuhvaćaju sve ovo kod izračuna pa je lako usporedivo koje uštede se dobivaju realizacijom projekta.

Isto tako, u Obrascu 12. Proračun ušteda traži se odvajanje pojedinih aktivnosti i iskaz uštede Eprim za pojedinu mjeru što tehnički nema smisla jer se poboljšanje energetske učinkovitosti provodi paralelnim aktivnostima iz više područja (građevinski: izolacije, stolarija i sl; strojarski: ugradnja dizalica topline i ostalih sustava; elektro: ugradnja LED rasvjete i slično).

Obzirom na ovu neusklađenost, molimo očitovanje i/ili dodatno pojašnjenje jer je Pravilnik o sustavu za praćenje, ­mjerenje i verifikaciju ušteda energije projektantima problem iz dva razloga:

1. ne smije ga se navoditi u izjavi projektanta o usklađenosti projekta sa zakonima i propisima jer nije usklađen s Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama pa posredno niti sa Zakonom o gradnji

2. ne daje priznatu metodu niti način izračuna Eprim,

3. odvajanje zasebnih iskaza za pojedinu mjeru nema tehničku opravdanost.