Poštovani,

U tekstu Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava za Energetsku obnovu višestambenih zgrada, u poglavlju II.1 Mjere energetske obnove, točka 4. navodi se „Ugradnja fotonaponskih sustava za proizvodnju električne energije iz OIE za potrebe zajedničke potrošnje višestambene zgrade koja je predmet projektnog prijedloga, uključujući ugradnju spremnika električne energije (uz postojeći ili novi fotonaponski sustav)“.

Smatramo kako projektiranje fotonaponskih sustava za potrebe zajedničke potrošnje proizlazi iz Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za Energetsku obnovu višestambenih zgrada iz 2022., odnosno kako ranije navedena točka 4. nije usklađena s Zakonom o tržištu električne energije i podzakonskim aktima koji su u međuvremenu doneseni. Sam Zakon, čl.25.st.4 navodi „Skupinu krajnjih kupaca koji zajednički nastupaju iz stavka 1. ovoga članka čine obračunska mjerna mjesta krajnjih kupaca u istoj zgradi s više stanova i/ili poslovnih prostora na čiju instalaciju je priključeno proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije preko obračunskog mjernog mjesta pojedinog krajnjeg kupca, obračunskog mjernog mjesta zajedničke potrošnje ili preko posebnog obračunskog mjernog mjesta za proizvodno postrojenje ili postrojenje za skladištenje energije“. Zaključujemo da se ovaj stavak Zakona odnosi  na višestambenu zgradu.

Podzakonski akt koji proizlazi iz ovog Zakona, a to je Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (NN 100/22) pobliže uređuje ovu materiju, tj. odnose na razini višestambene zgrade i mogućnosti dijeljenja proizvedene energije između obračunskih mjernih mjesta suvlasničkih cjelina. Ovaj koncept predmetni Pravilnik prepoznaje kao koncept skupnog aktivnog kupca. Smatramo kako uvažavanje ovakvih mogućnosti doprinosi projektiranju fotonaponske elektrane veće snage nego što je to samo snaga zajedničke potrošnje (često zanemariva u odnosu na ukupnu potrošnju zgrade).Ovime se uvažava snaga svih obračunskih mjernih mjesta višestambene zgrade, odnosno snaga iz energetske suglasnosti koja je izdana na razini priključne snage zgrade. Stoga predlažemo da je izričaj koji navodi samo zajedničku potrošnju promjeni jer je vezan samo uz jedno obračunsko mjerno mjesto, ne prepoznajući koncept skupnog aktivnog kupca, odnosno predlažemo da se mjera energetske obnove, tč.4. u poglavlju II.1 Mjere energetske obnove uskladi s važećom regulativom koja uređuje tržište električne energije i potiče aktivno sudjelovanje suvlasnika u višestambenim zgradama u energetskoj tranziciji, tj njihov prelazak na energetski učinkovitije sustave (u ovom slučaju radi se o proizvodnji iz OIE na mjestu potrošnje).