Poštovani, nastavno na odgovor koji ste dali na pitanje br. 5.87. (datum odgovora: 13.07.2023.), a vezano za konkretan upit “Jesu li prekovremeni sati prihvatljiv trošak osoblja i u kojem mjesečnom iznosu za nadoknadu sredstava?”, ovim vam putem ukazujemo na sljedeće činjenice:

-          Zakon o radu u članku 65. predviđa kako poslodavac može naložiti radniku prekovremeni rad, kao rad duži od (ne)punog radnog vremena, u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe

-          Istim je člankom definirano kako takav rad ne smije trajati duže od 50 sati tjedno te ne smije trajati duže od 180 sati godišnje,  osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati godišnje

-          Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN 9/2019, i njegov Dodatak I, oba na snazi temeljem Odluke VRH iz veljače 2023. godine) u članku 84. prekovremeni rad definira na sljedeći način:

(1) Prekovremeni rad u smislu ovoga Ugovora je rad iznad radnog opterećenja utvrđenog Odlukom o stvarnoj podjeli i kompoziciji radnog opterećenja iz članka 73. ovoga Ugovora u slučaju kada je zaposlenik ispunio svoje puno nastavno, znanstveno-istraživačko odnosno umjetničko opterećenje te institucijski odnosno administrativni doprinos.

(2) Zaposlenici na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim, znanstvenim, nastavnim i suradničkim radnim mjestima mogu raditi godišnje najviše 250 prekovremenih radnih sati dok zaposlenici na drugim radnim mjestima mogu raditi najviše 180 prekovremenih radnih sati godišnje, sukladno Zakonu o radu.

(3) Svaki radni sat u prekovremenom radu plaća se 50% više od cijene radnog sata u redovnom radu.

(4) Poslodavac je dužan planirati rad ustanove na način da se izbjegne potreba za prekovremenim radom.

(5) Ustanove isplaćuju prekovremeni rad iz sredstava programskih ugovora kada je on u funkciji ostvarenja ciljeva programskog ugovora, a ostali prekovremeni rad ustanove isplaćuju iz namjenskih odnosno vlastitih prihoda.

Iz navedenih je krovnih akata koji reguliraju područje rada u znanosti i visokom obrazovanju razvidno kako je prekovremeni rad prihvatljiv, uz poštivanje odredbi o potrebi za njegovom manifestacijom i uz ograničenja koja štite prava radnika.

Stoga je nejasna rečenica unutar odgovora na gore citirano pitanje koja navodi “Također, dodaci na plaću, a u ovom slučaju prekovremeni rad, nisu prihvatljiv trošak.”

Naime, navedena rečenica nema uporište u Uputama za prijavitelje i u pripadajućoj dokumentaciji samog poziva Ciljana znanstvena istraživanja, s obzirom da se prekovremeni rad ne navodi unutar popisa neprihvatljivih troškova, a sam trošak osoblja se smatra prihvatljivim troškom.

Jedina odredba gdje se prekovremeni rad navodi jest ona koja je vezana za metodologiju izračuna cijene sata rada putem SVJT metode, koja navodi kako se za povijesne podatke cijene sata rada koristi samo bruto 2 plaća, bez dodataka na plaću, isplaćenih prekovremenih sati i sl., što je neosporno i što će biti korišteno prilikom izrade projektnog proračuna, no navedena metodologija ne utječe na način kako bi radni sati unutar pojedine pravne osobe trebali biti raspoređeni tijekom same provedbe projekta.

Ovim putem pozivamo NT da navedeni sporni odgovor korigira na način da on bude usklađen sa pozitivnim zakonodavstvom koje omogućava poslodavcima da donose posebne odluke o stvarnoj podjeli i kompoziciji radnog vremena te da se omogući instrument korištenja prekovremenog rada tamo gdje je on dozvoljen i opravdan.

U protivnom bi ova odredba imala odvraćajući učinak na potencijalne prijavitelje jer isključuje mogućnost formiranja projektnih timova sa članovima koji posjeduju akademsku i znanstvenu izvrsnost, ali i već postojeće radno opterećenje, čime se krše načela postavljena u samom Pozivu.