Poštovana, u nastavku odgovori na vaša četiri postavljena pitanja

1. Sukladno Sektorskom specifičnom kriteriju prihvatljivosti projekta pod brojem 10 (točka 2.6.2. Uputa za prijavitelje) (dalje u tekstu UzP),  Prijavitelj je dužan priložiti zadnji važeći akt koji dokazuje da je višestambena zgrada oštećena u potresu, koja je predmet projekta energetske obnove postojeća; dokazuje se dokumentom za provjeru prihvatljivosti iz točke 3.1. (dokument pod br. 14.).

Pod rednim brojem 14. tablice u točci 3.1. UzP navedena je obaveza dostave zadnjeg važećeg dokaza da je višestambena zgrada koja je predmet energetske obnove postojeća te stoji poveznica  na Pojmovnik (točka 8.1) gdje se nalazi definicija istog te gdje su navedene   opcije vezane uz primjenu pojedinih zakona i sukladno njima izdane  dokumenti kojima se dokazuje traženo.

Skrećemo pozornost da zgrada koja je predmet projektnog prijedloga ne smije biti dograđivana ili mijenjana u odnosu na akt kojim se dokazuje da je postojeća u smislu Zakona o gradnji. Svaki prijavitelj je odgovoran za pripremanje projektnog prijedloga te je potrebno uzeti u obzir da dokumenti kojima se dokazuje da je višestambena zgrada postojeća trebaju biti priloženi prilikom prijave projektnog prijedloga a ne tijekom provedbe projekta.

2.  Nastavno na navedeno u odgovoru na pitanje broj 1. Prijavitelj je dužan priložiti zadnji važeći akt koji dokazuje da je višestambena zgrada postojeća. Pojmovnik (Točka 8.1 UzP) vezano uz zadnji važeći dokaz da je višestambena zgrada koja je predmet energetske obnove postojeća kaže: Postojeća  je zgrada ona zgrada koja je izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga zgrada koja je prema Zakonu o gradnji ( NN  153/13, 20/17, 39/19, 125/19) ili posebnom zakonu s njom izjednačena te koja nije dograđivana ili mijenjana u odnosu na akt koji dokazuje njenu zakonitost.

Zgrada kod koje postupak ozakonjenja za dijelove koji su dograđivani ili  mijenjani u odnosu na akt koji dokazuje njenu zakonitost nije završen, odnosno za koju nije izdano Rješenje o izvedenom stanju ne može se smatrati  ozakonjenom odnosno postojećom, pa time ne zadovoljava traženi specifični kriterij prihvatljivosti projekta, neovisno o izračunu traženih bespovratnih sredstava koji su navedeni u prijavi projektnog prijedloga.

Napominjemo da  upravni akti kojima se dokazuje da je zgrada postojeća moraju biti izvršni (imati klauzulu izvršnosti ili pravomoćnosti).

3.   Molimo pogledajte odgovore na pitanja 1. i 2.

4.   Vezano uz "dokumente službene osobe koja odlučuje o obnovi da se radi o postojećoj zgradi" predmetna definicija je preuzeta iz važećeg Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije NN 28/2023 koji u Poglavlju 7. definira: Zakonom je propisano da se obnavljaju postojeće zgrade, dok je Zakonom o gradnji propisano da se pod postojećom građevinom smatra građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena. U svrhu osiguravanja postizanja cilja Zakona (o obnovi) te njegove primjene u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti upravnog postupka, službena osoba ovlaštena je u postupku odlučivanja o obnovi utvrditi svim dokaznim sredstvima radi li se o postojećoj građevini.

Sukladno članku 23. Zakona o općem upravnom postupku  (NN 47/09, 110/21) službena osoba u javnopravnim tijelima je osoba kojoj je u opisu poslova vođenje upravnog postupka  ili rješavanja o upravnim stvarima.

Upravni akti kojima se rješava po pitanju obnove od potresa su definirani Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (NN 21/23)  Sukladno članku 64. Zakona o obnovi , stavak (1) Ministarstvo donosi rješenje povodom podnesenog zahtjeva za: cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra, popravak konstrukcije zgrade, obnovu građevinske konstrukcije, …, novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, novčanu pomoć za popravak konstrukcije zgrade, novčanu pomoć za cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra… i novčanu pomoć za troškove izrade projekta.

Dodatno u stavku (3)  je navedeno da iznimno od stavka (1) članka 64., vlasnici odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada i obiteljskih kuća koji žele sami obnoviti zgradu bez financiranja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije mogu na temelju ovoga Zakona provesti obnovu bez rješenja Ministarstva.

Stavak (4) određuje da se Obnovljena zgrada iz stavka 3. ovoga članka može  rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.

Stavak (5)  kaže da se Obnovljena zgrada iz stavka 4. ovoga članka za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera smatra  u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

Temeljem  gore navedenih odredbi „dokument službene osobe koja odlučuje o obnovi da se radi o postojećoj zgradi“ je dokument službene osobe koja u ministarstvu vodi postupak i/ili rješava o upravnim stvarima koji se u ovom slučaju tiču obnove od potresa, a u slučajevima kad se radi o potresom oštećenim višestambenim zgradama vlasnici (odnosno suvlasnici) kojih žele sami obnoviti zgradu bez financiranja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Krapinsko-zagorske županije mogu na temelju Zakona o obnovi  provesti obnovu bez rješenja Ministarstva i  tako obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

S poštovanjem,